Specijalistički oftalmološki pregled

Specijalistički oftalmološki pregled obuhvaća pregled vidne oštrine, određivanje dioptrije za naočale, mjerenje očnog tlaka, pregled prednjeg i stražnjeg segmenta oka (fundus).

Dječji oftalmološki pregled

Dječji oftalmološki pregled uključuje kompletni pregled oka i vida kod djece od rođenja do odrasle dobi te prerano rođene djece, prematurusi. Pregled uključuje pregled vida (vizus), stereo vid, pregled prednjeg očnog segmenta i fundusa indirektnim binokularnim oftalmoskopom te mjerenje očnog tlaka. Pregledom možemo utvrditi da li Vaše dijete ima dioptriju i da li treba nositi naočale, da li dijete ima ambliopiju tj. slabovidnost, te da li postoji strabizam, „bježanje oka“ ili škiljavost. Za kompletni oftalmološki pregled djeteta nikada nije prerano jer ukoliko postoji problem najbolji rezultati liječenja se postižu sa što ranijim početkom liječenja. Dijete bi obavezno trebalo obaviti pregled oftalmologa u prve 4 godine života, a ukoliko primjetite smetnje vida, bježanje oka ili neki drugi problem, pregled ne treba odgađati već ga obaviti što prije.

Pregled za kontaktne leće

Pregled za kontaktne leće uključuje provjeru vidne oštrine, mjerenje zakrivljenosti rožnice - keratometriju, pregled prednjeg segmenta oka, primjenu probne kontaktne leće te edukaciju za samostalno stavljanje i skidanje kontaktne leće.

Pregled vizusa

Pregled vizusa uključuje pregled vidne oštrine bez naočala (naturalni vid), određivanje dioptrije na automatskom kompjuterskom refraktometru te korekciju i određivanje dioptrije za naočale na blizinu i daljinu.

Skijaskopija

Objektivna metoda određivanja stvarne dioptrije oka. Kapi za širenje zjenica se kapaju 2 ili 3x svakih 15 minuta te se nakon toga u tamnoj prostoriji svijetlom iz skijaskopa odredi dioptrija. Pri tome dijete sjedi samo na stolici ili u krilu roditelja. Za ovaj način određivanja dioptrije nije nam potrebno znanje i komunikacija djeteta. Dijete ne mora znati govoriti niti čitati. Nakon određene dioptrije propisuju se po potrebi naočale.

Ortoptički status

Određivanje položaja i pokretljivosti oka, te suradnje između oba oka. Utvrđuje se pokretljivost svakog oka posebno (dukcije) i oba oka zajedno (verzije i vergencije). Ukoliko postoji strabizam, škiljavost ili bježanje oka, mjeri se kut škiljenja u svim smjerovima pogleda na blizinu i na daljinu. Mjeri se prizmama te se vrijednost izražava u prizma dioptrijama (PD) ili stupnjevima (°). Ortoptički status je potrebno odrediti kod djece, strabizma i dvoslika.

Stereo vid

Određuje se stupanj stereo vida koji nam je bitan pokazatelj binokularnosti i suradnje oba oka. Određujemo ga sa Bagolini testom, Titmus testom i Lang testom.

Pregled autorefraktometrom

Određivanje dioptrije na aparatu, kompjuterizirani autorefraktometar.

Keratometrija

Oftalmološki pregled kojim se mjeri zakrivljenost rožnice, jedan od najvažnijih čimbenika za određivanje kontaktnih leća. Mjeri se na aparatu kompjuteriziranom keratometrijom

Pregled biomikroskopom

Na biomikroskopu ili procjepnoj lampi („špalt-lampi“) pregledavamo prednji segment oka (vjeđe, spojnica, bjeloočnica, rožnica, prednja očna sobica, šarenica i leća).

Pregled fundusa

Nakon ukapavanja kapi za širenje zjenice i čekanja 15ak minuta dok se zjenice prošire , uz pomoć lupe (povećala) pregleda se leća i pozadina oka, fundus (staklovina, očni živac, žuta pjega- makula, mrežnica-retina). Pregled možemo obaviti na biomikroskopu ili indirektnim binokularnim oftalmoskopom kojim pregledamo djecu i pacijente sa problemima kralježnice kada nisu u mogućnosti se namjestit u adekvatan položaj za pregled na biomikroskopu.

Mjerenje očnog tlaka (tonometrija)

Mjerimo ga aplanacijskim tonometrom ili ručnim beskontaktnim tonometrom. Aplanacijska tonomterija je kontaktna metoda koja se provodi na biomikroskopu u sjedećem položaju nakon ukapavanja kapi lokalnog anestetika. Ručni tonometar je prijenosni aparat kojim se minimalno kontaktnom metodom mjeri očni tlak i nije potrebno ukapavanje lokalnog anestetika, a može se mjeriti u svim položajima tijela.

Gonioskopija

Pregled očnog komornog kuta, anatomskog kuta između rožnice i šarenice, uz posebnu gonio-lupu, zrcalnu prizmu. Bitan je kod određivanja vrste i načina liječenja glaukoma. Pregled se izvodi tako da se zrcalna prizma postavi na površinu rožnice, a pregled nije bolan jer se prethodno ukapaju kapi lokalnog anestetika. Za prikaz anatomske strukture komornog kuta u našoj poliklinici primjenjujemo i OCT pretragu prednjeg segmenta oka kod koje se ne dolazi u kontakt sa okom.

Floresceinski test

Test sa bojanjem suznog filma fluoresceinskim trakicama, a koristimo ga kod oštećenja rožnice, te za dijagnozu suhog oka.

Schirmer test

Test za određivanje količine suza kod bolesti suhog oka.

Kolorni vid

Test na boje koje se koriste za određivanje potpune ili djelomične smetnje raspoznavanja boja (daltonizam).Koristimo Ishihara tablice.